Neto dobit banaka u prvih devet mjeseci iznosi, prema agregiranom mjesečnom izvješću HNB-a, 1,49 milijardi kuna i na godišnjoj je razini pala 47 posto. U istom su razdoblju lani banke zaradile 2,6 milijardi kuna, a pad dobiti najveći je od 2001. godine. S krizom se lakše nose velike banke. Više od 80 posto dobiti, ukupno 1,29 milijardi kuna, odnijele su dvije najveće - Zagrebačka 702 milijuna kuna, a Privredna 597,9 milijuna. Na godišnjoj razini Zabi je dobit pala 20 posto, PBZ-ova je rasla 0,4 posto. Ukupni su depoziti na kraju rujna iznosili 290,71 milijardu kuna i za 2,9 milijardi veći su nego u trećem lanjskom kvartalu kad su iznosili 178,98 milijardi kuna. Iznos oročenih depozita je 215,06 milijardi kuna. Vrijednost ukupnih kredita iznosi pak 274,16 milijardi kuna, što je 548 milijuna kuna manje nego lani kad su iznosili 274,71 milijardu kuna. Na godišnjoj je razini pad tri posto.
Neto dobit banaka u prvih devet mjeseci iznosi, prema agregiranom mjesečnom izvješću HNB-a, 1,49 milijardi kuna i na godišnjoj je razini pala 47 posto. U istom su razdoblju lani banke zaradile 2,6 milijardi kuna, a pad dobiti najveći je od 2001. godine.
S krizom se lakše nose velike banke. Više od 80 posto dobiti, ukupno 1,29 milijardi kuna, odnijele su dvije najveće - Zagrebačka 702 milijuna kuna, a Privredna 597,9 milijuna. Na godišnjoj razini Zabi je dobit pala 20 posto, PBZ-ova je rasla 0,4 posto.
Ukupni su depoziti na kraju rujna iznosili 290,71 milijardu kuna i za 2,9 milijardi veći su nego u trećem lanjskom kvartalu kad su iznosili 178,98 milijardi kuna. Iznos oročenih depozita je 215,06 milijardi kuna.
Vrijednost ukupnih kredita iznosi pak 274,16 milijardi kuna, što je 548 milijuna kuna manje nego lani kad su iznosili 274,71 milijardu kuna. Na godišnjoj je razini pad tri posto.
Na kredite građanima odnosi se 120,94 milijardi kuna, od čega je najviše stambenih, ukupno 60,36 milijardi kuna i gotovinskih, 34,94 milijarde kuna. Krediti za kupnju automobila pali su na tek 2,24 milijarde kuna i njihov je udio najmanji.